Arhive kategorije: CI iz hrvatskog jezika

Šetali Hrvatskim narodnim kazalištem i zatvorili Dane otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Učenici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik sa svojim su voditeljicama, Natašom Sedlar, Sunčicom Križan-Kadi te Sanjom Biškup posjetili u okviru terenske nastave Hrvatsko narodno kazalište te Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Učenici su imali priliku razgledati gotovo svaki kutak Hrvatskoga narodnog kazališta te uz stručno vodstvo otkrivati tajne povijesti Kazališta. Prošetali su proscenijem, boravili u državničkoj loži, promatrali scenu s balkona, s vanjskog balkona promatrali okolne zgrade, bili ispod pozornice, zavirili u garderobe glumaca, a najzanimljiviji i nesvakidašnji doživljaj bio je prolazak podzemnim hodnikom ispod tzv. zelenog vala do pomoćne zgrade. Tamo su mogli vidjeti kako izgledaju baletne vježbe te izradu i probu kazališnih kostima u krojačnici.

Nakon Kazališta dočekali su ih ljubazni domaćini Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na čelu s ravnateljem dr. sc. Željkom Jozićem. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava Mjesec hrvatskoga jezika, koji počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika. Učenici su sudjelovali na interaktivnim stručnim predavanjima vezanim uz glagoljicu, posuđenice te hrvatske nazive svih mjeseci u godini.  Predavanja su održale dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Marijana Horvat te dr. sc. Martina Kramarić. Također su prelistali prvu hrvatsku tiskanu knjigu Misal po zakonu rimskoga dvora te zbornik najstarijih glagoljičkih i ćirilićkih tekstova. Učenici su s velikim interesom pratili predavanja, a svojim su pitanjima i dodatnim angažmanom dokazali da interes za učenje i usavršavanje hrvatskoga jezika uvijek postoji.

Učenici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik svojim su posjetom zatvorili Dane otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Sanja Biškup, prof.
Nataša Sedlar, prof.

 

Učenici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik posjetili Varaždinsku televiziju i Radio Varaždin

Učenici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik, grupa za književnost i medije, u subotu je 16.2. 2019. posjetila Radio Varaždin. Sa svojim mentoricama Sanjom Biškup i Ivanom Canjuga krenule su na dogovorenu terensku nastavu na Radio Varaždin gdje ih je dočekala urednica Andrea Žigić- Dolenec koja je svojim posjetiteljima ispričala sve o Radiju, njegovim početcima i radu. Radio je osnovan davne 1945. i od tad radi i djeluje. Bilo je dvadesetak zaposlenih, a sada ih je samo 6. Učenici su mogli postavljati pitanja, čak su i snimili vlastite glasove, tj. na tren su postali pravi, mali radijski voditelji.

Prije mjesec dana, učenici su sa svojim mentoricama posjetili i Vraždinsku televiziju. Glavni urednik Goran Mališ pokazo im je sve prostorije, kamere, mikrofone i sve ostalo što se tamo nalazi i ispričao sve o radu Televizije. Učenicima se veoma svidjelo. U planu je još mnogo toga, što će se u budućnosti i ostvariti.

Sanja Biškup, Ivana Canjuga

U društvu s glavnim urednikom Varaždinca

Učenici Centra izvrsnosti za književnost i medije posjetili su 9. veljače redakciju Varaždinskih vijesti. Dočekao ih je Ivica Kruhoberec, glavni urednik popularnog Varaždinca.

varazdinske_vijesti01Razgovarali su o karakteristikama novinarskog stila, novinarskim vrstama, novinarskoj profesiji i novinarstvu općenito. Učenici su sa svojim profesoricama Sanjom Biškup i Ivanom Canjuga postavljali dodatna mnogobrojna pitanja na koja je glavni urednik strpljivo odgovarao. Zanimalo ih je radno vrijeme novinara, osobni dohodak, starosna dob u redakciji, kako napisati dobar intervju, koji je posao lektora, razlozi odlaska iz novinarstva općenito, eventualne tužbe te ishodi u sudskim procesima. Polemizirali su o tome hoće li e-novine potpuno istisnuti tiskane oblike te kolika je isplativost i čitanost pojedinih izdanja i oblika novina. Učenici su saznali da su svi dosadašnji brojevi, kao i prvi broj Varaždinskih vijesti, pohranjeni u e-obliku te ih u svakom trenutku mogu pročitati.
Osobito zanimljivo učenicima je bilo grafičko uređivanje novina, prijelom, lektura, korektura te grafički dizajn.

Sanja Biškup, prof.

Igrom do riječi – jezična radionica

Polaznici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik 19. siječnja 2019. sudjelovali su u radionici i u istraživanju o poznavanju značenja riječi. Sudjelovali su učenici petog, šestog i sedmog razreda. Radionica je provedena u okviru istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture. Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz prof. Peti-Stantić radionicu su vodile doc. dr. sc. Mirjana Tonković te doktorandica prof. Vedrana Gnjidić. Učenici su ispunjavali testove poznavanja riječi i veza među riječima te upitnik o strategijama čitanja. Također su sudjelovali u vježbama za poticanje razvoja rječnika i razumijevanje teksta.

Koliko imenice, pridjevi i glagoli učenicima mogu biti zanimljivi i zabavni najbolje pokazuju fotografije u prilogu. Također, prof. Peti-Stantić nije krila svoje oduševljenje potencijalom i kreativnošću naših učenika, njihovim poznavanjem značenja riječi te asocijativnom širinom rječnika.

Nataša Sedlar, prof.

Gosti predavači u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik

Dobro je činiti dobro

U Centru izvrsnosti za hrvatski jezik ove je subote bilo posebno živo, veselo, ali i veoma korisno. Grupa za književnost i medije ugostila je goste predavače koji posvećuju mnogo vremena kako bi činili dobro drugima i to onima kojima je pomoć najpotrebnija. Profesorica hrvatskoga jezika Marina Ivanović koja volontira u mnogim udrugama, kao što su Socijalna samoposluga, Dječja udruga „Hrabrost“, Udruga „Duh“, govorila je polaznicima Centra o tome kako je uopće počela volontirati s djecom s teškoćama te kako ih vodi na hodoćašće u Lurd svake godine u Uskrsnom tjednu.

Najveća sreća joj je vidjeti zadovoljna dječja lica na njihovom „putovanju života“. Najteže je uvjeriti roditelje djece da volonteri znaju što rade i da će se brinuti za njihove male anđele 24 sata dnevno. S njom je predavanje držala i pedagoginja Marta Klemenčić koja već godinama volontira s romskom djecom vodeći ih u kamp na Sljemenu. Usrećiti neko dijete, starca, bolesnog, liječi i pomaže samom volonteru koji mnogo više dobiva nego što daje, ispričale su nam Marta i Marina.U drugom dijelu predavanja slušali smo mladog varaždinskog glumca velika srca, koji nesebično pomaže djeci i bolesnima u raznim humanitarnim i dobrovoljnim aktivnostima, Jana Kerekeša. On nam je ispričao kako je postao glumac i zašto se uvijek rado odaziva na predstave humanitarnog karaktera. Jan je polaznicima Centra pokazao nagradu koju je dobio za ulogu u Gogoljevu „Revizoru“ i rado im je odgovarao na pitanja koja su mu postavljali. Svi su predavači istaknuli kako ih veoma veseli pomagati drugima u nevolji i kako im to ispunjava život, a nastavit će to raditi i dalje.

Ivana Canjuga, prof.

 

Dobro je činiti dobro

Naša gošća – Sanja Cerinski, majka dječaka s Downovim sindromom

Učenici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik (područje književnosti i mdobro_02edijske kulture) ugostili su u prostoru školske knjižnice gospođu Sanju Cerinski, majku dječaka s Downovim sindromom.
Naime, tema ovogodišnjih radionica iz područja književnosti i medijske kulture jest dobro je činiti dobro, stoga učenici interpretiraju književna djela i filmove s tematikom različitosti, dakle i osoba s posebnim potrebama (osobe s autizmom, poteškoćama mucanja, Downovim sindromom, tjelesnim oštećenjima, različitim bolestima, djeca razvedenih roditelja, djeca bez oba ili jednog roditelja, darovita djeca itd.).

Nakon interpretacije knjige Specijalna potreba Lade Vukić te filma Kišni čovjek, nadobro03ša je gošća bila gospođa Sanja Cerinski, majka dječaka Kimija s Downovim sindromom. Upoznala je učenike sa sindromom Down, govorila o obiteljskim odnosima, Kimijevom uključivanju u redovan vrtić te osnovnu školu, preseljenju u Varaždin, mogućnostima takve djece, karakternim osobinama, inkluziji itd.

dobro_01Učenici su za zanimanjem pratili izlaganje, a zatim su se mogli uključiti svojim pitanjima, opaskama, promišljanjem… Osvijestili su da u njihovom okruženju postoje osobe s različitostima i  poteškoćama koje često trebaju samo toplu riječ, pozdrav ili osmijeh.

                                                                                        Sanja Biškup, prof.

Baš baština – obilježen Mjesec hrvatske knjige

Učenici Centra izvrsnosti za Hrvatski jezik posjetili su, uz Mjesec hrvatske knjige, Gradsku knjižnicu i čitaonicu “Metel Ožegović” Varaždin. Moto ovogodišnjeg Mjeseca knjige je Baš baština.

knjiznica_01sNaime, u godini Europske kulturne baštine, Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović Varaždin obilježava 180. godišnjicu osnivanja Družtva narodnog, prve ilirske čitaonice na ovim prostorima. Proteklo je i 60 godina od organiziranja prve knjižnične djelatnosti za djecu u vili Bedeković te 50 godina od prvog predstavljanja Ilirske i Zavičajne zbirke Knjižnice. Učenici su uz stručno vodstvo razgledali Odjel za odrasle te Dječji odjel i Odjel za mlade u vili Bedeković.

knjiznica_05sNa Odjelu za odrasle, pod stručnim vodstvom gospodina Marija Štrleka, razgledali su izložbu starih dokumenata, rukopisa i plakata koji svjedoče o osnivanju i djelovanju prvih varaždinskih knjižnica te omogućavaju bolje razumijevanje i doživljavanje prošlosti kroz sačuvano knjižno blago.

knjiznica_04sUčenike je impresionirao Gazophylacum, latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik iz 1740. godine, djelo pavlina Ivana Belostenca (1594.-1675.). Djelo je čekalo na objavu 65 godina te ležalo u pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Belostenec je na jednom mjestu okupio sva tri hrvatska narječja (kajkavsko, čakavsko i štokavsko) te se svrstao u struju koja je težila ostvarenju jedinstvenog književnog jezika.

knjiznica_06sUčenicima je vrlo zanimljiva bila i poštanska dopisnica iz 1937. godine (iz Zbirke Gustava Krkleca), koju je Krklecu iz Madrida poslao i potpisao Ernest Hemingway, zatim najmanja, najdeblja i najveća knjiga u Knjižnici. Najskuplje i najreprezentativnije hrvatsko bibliofilsko izdanje Kervave kronike glas izdano je 1972. godine povodom 400. godišnjice Seljačke bune. Sadrži Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, brošuru prijevoda, kajkavsko-štokavski rječnik te 20 originalnih grafika. Nalazi se u posebno izrađenoj škrinji, obučenoj u oslikanu magareću kožu, okovanu srebrnim okovima, pozlatom i srebrnom kopčom; neki od primjeraka poklanjani su stranim državnicima, jedan i Kraljici Elizabeti II.

knjiznica_07sUčenici su vidjeli i najstariju knjigu u Knjižnici u zbirci Zvonka Milkovića, izdanu 1730. godine.

Razgledali su i podrumsko spremište knjiga i novina, Zavičajnu zbirku Gustava Krkleca i Zvonka Milkovića, studijsku čitaonicu s referentnom zbirkom te čuli osnovne podatke o barunu Metelu Ožegoviću.

knjiznica_02sNa Odjelu za mlade, koji postoji od 2007. godine, učenici su uz stručno vodstvo gospođe Janje Kelava, razgledali Odjel za stranu literaturu te Zbirku multimedije i stripova. Naučili su važne podatke iz povijesti vile Bedeković, razgledali izložbu o Japanu te stara i zanimljiva izdanja djela Ivane Brlić-Mažuranić, povodom 80. obljetnice njezine smrti.

Sanja Biškup, prof.

CIH -U studiju Nove TV i Hrvatskom školskom muzeju

Cihovci na terenskoj nastavi

U studiju Nove TV i Hrvatskom školskom muzeju

Polaznici Centra izvrsnosti za Hrvatski jezik Varaždinske županije svake godine odlaze na terensku nastavu u Zagreb. Ove su godine posjetili Novu TV i Hrvatski školski muzej.

bdr
bdr

Nova TV prva je hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom koncesijom, koja je s emitiranjem počela 2000. godine. Učenici su najprije upoznali Redakciju informativnog programa koju čini više od 50 novinara, reportera, urednika i voditelja, kao i dopisništva u Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Dubrovniku i Zadru.

 

Dnevnik Nove TV središnja je informativna emisija Nove TV. Započela je s emitiranjem 2005. godine i najgledanija je središnja informativna emisija u Hrvatskoj. Najveća gledanost od 2010. godine rezultat je analitičnosti i objektivnosti novinara te emitiranja vjerodostojnog i pravovremenog sadržaja o svim ključnim događajima i ljudima iz Hrvatske i svijeta.

studio1_s

Inovacije i novi tehnološki izumi glavni su aduti novog TV studija, koji u 2015. godini postaje najveći studio u Hrvatskoj. Jedno od brojnih tehnoloških iznenađenja prezentirano je upravo na desetu godišnjicu najgledanijeg Dnevnika u Hrvatskoj. Radi se o sustavu koji omogućuje stvaranje i manipuliranje 3D grafikama u pravom prostoru, pa se tako u news setu dodaju 3D grafike koje se gledateljima pokazuju kao da su u stvarnom prostoru. TV studio čine vrhunske HD kamere, rasvjeta koja je posebno dizajnirana i napravljena za potrebe novog studija te voditeljski stol modeliran u 3D obliku.

Učenici su zatim razgledali prostore za montažu i šminku te studio u kojem se snima jedan od najdugovječnijih formata Nove TV, emisija IN magazin, koja se emitira od početka 2009. godine. Producentica emisije je Ivana Mandić, a zamjenica producentice Ana, upoznala je učenike s opsegom, dinamičnošću i zanimljivošću svoga posla.

DSC05116_s

Cihovci su zatim posjetili Hrvatski školski muzej, koji je 1901. godine osnovao Antun Cuvaj.

DSC05122_s

Smješten je u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma i jedini je muzej u Hrvatskoj specijaliziran za područje školstva gdje se prikuplja, proučava i izlaže građa iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskog školstva i pedagogije. Stalni postav čini oko 1000 eksponata, a izložbena cjelina Pariška soba nagrađena je 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu. Pedagoška knjižnica broji više od 30000 stručnih knjiga i rariteta (najstarija je knjiga iz 16. stoljeća). Povremeno se organiziraju tematske, prigodne i kulturno-povijesne izložbe te predavanja, promocije, stručni skupovi i edukativne radionice/igraonice. U muzeju postoje zbirke učila, nastavnih pomagala i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova, udžbenika i priručnika, školskih propisa, arhivska zbirka, zbirka fotografija te dokumentacija o školstvu.

Na kraju su učenici sudjelovali u dramatiziranoj radionici Pišemo krasopisom, vezanoj uz obuku početnoga čitanja i pisanja – danas u okviru predmeta Hrvatski jezik. Naime, u 19. stoljeću jedan od nastavnih predmeta niže pučke škole bio je i krasopis. Osim što je imao osnovnu zadaću podučiti učenike različitim vrstama pisama (uspravnom, kružnom i kosom), trebao je razvijati osjećaj za lijepo, poticati na urednost, mirnoću, strpljivost, čistoću i red.

DSC05130_s

Krasopis je bio i svojevrsna priprema učenika za kasnije zahtjevnije zadatke i druge predmete kroz koje su se provlačili elementi krasopisa (ručni rad, risanje, geometrija, stručni predmeti i dr.).

DSC05132_s

U ovoj radionici cihovci su usvajali osnove krasopisa te radili na pripremljenom nastavnom listiću pod budnim okom “stroge” učiteljice iz 19. stoljeća.

DSC05137_s

Učenici su pisali perom i tintom uz obavezno odijevanje prigodne školske odjeće iz vremena nekadašnje pučke škole. Učili su pravilno sjediti, pravilno držati pero te odlike lijepoga vladanja.

DSC05139_s

Za sve neposlušne spremna je bila tzv. magareća klupa i neizostavna šiba.

Učenike su na terenskoj nastavi pratile njihove profesorice iz Centra izvrsnosti za Hrvatski jezik: Nataša Sedlar, Sunčica Križan-Kadi, Ivana Canjuga i Sanja Biškup.

Učenici i voditeljice zahvaljuju Varaždinskoj županiji na potpori.

Sanja Biškup, prof.

Posjet novinara Roberta Peharde Centru izvrsnosti za hrvatski jezik

“Zanimljivo i poučno u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik”

Posjet novinara Roberta Peharde učenicama u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik

cih_peharda-01s U subotu 27.1.2018. u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik ponovo je bilo zanimljivo i poučno. Novinar Regionalnog tjednika Robert Peharda došao je s učenicama podijeliti svoja iskustva u novinarskom poslu.

Prvi dio nastave sastojao se od uvoda u samu temu novinarstva i novinarskog stila gdje su profesorica Ivana Canjuga i Peharda objasnili sve novinske vrste i obilježja novinarskog stila. cih_peharda-02sPolaznice su tako saznale koja su temeljna novinarska pitanja, što je reportaža, vijest, blog, kolumna i još mnogo toga vezano uz popularni stil.

Nakon toga polaznice Centra i same su se okušale u pisanju vijesti i proširene vijesti. Uslijedilo je i pisanje intervjua gdje su učenice prvo pripremile temu i pitanja za sam intervju te tada i intervjuirale jedna drugu. Poslije stanke nastavilo se s radom i to s primjerima s terena.

cih_peharda-03sNovinar Peharda podijelio je vlastita iskustva koja je doživio u svom dugogodišnjem radu, a u kojima je bilo i mnoštvo smiješnih, ali i tragičnih situacija. Bilo je raznih pitanja, a najviše ih je zanimalo može li se upoznati mnogo ljudi i putuje li se često, a na što je Peharda potvrdno odgovorio. Mnogo se naučilo, a neke su učenice izrazile i želju za bavljenjem novinarstvom u budućnosti.
Ivana Canjuga, prof.

Jednaki, a različiti

„Bogatstvo života čine različitosti“

U Centrcih_11_11_du izvrsnosti za hrvatski jezik u subotu, dana 11.11.2017. održan je naizgled običan nastavni sat u području književnosti i medijske kulture gdje su mentorice Sanja Biškup i Ivana Canjuga pozvale goste predavače koji su učenike upoznali s temom autizma.

cih_11_11_eKako je tema s kojom se učenici i mentorice bave ove godine „Jednaki, a različiti“, uvod je bio roman J. Lestera „U tišini“ u kojem se pomno obrađuje tema života obitelji u kojoj je autistični dječak od 10 godina. cih_11_11_bUčenici su čitali ulomke iz romana i rješavali listiće vezane uz sam roman, a što je bilo uvod u predavanja gostiju predavača o istoj temi. Jedan od gostiju, Zlatko Bukvić, defektolog i rehabilitator u Centru za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ govorio je o autizmu s gledišta stručnjaka u tom području gdje su učenici mnogo mogli saznati o samom poremećaju i ranoj intervenciji te radu s autističnom djecom.cih_11_11_c Druga gošća bila je Marijana Gerić, majka autistične djevojčice Ivone, koja je djeci na vlastitom primjeru pokazala kako se Ivona i njena obitelj nose s problemima koje nosi poremećaj iz autističnog spektra, no i koliko je lijepa različitost i koliko je djevojka Ivona predivno i iskreno biće koje može ljude iz svoje okoline mnogo naučiti. Nakon predavanja, učenici su mogli postavljati pitanja, a vrijeme koje je bilo na raspolaganju nije bilo dovoljno za sve što ih je zanimalo. Mentorice će nastaviti dalje u zanimljivom i kreativnom tonu teme jednakosti i različitosti.

Ivana Canjuga, prof.