Arhive kategorije: Događanja

CIH -U studiju Nove TV i Hrvatskom školskom muzeju

Cihovci na terenskoj nastavi

U studiju Nove TV i Hrvatskom školskom muzeju

Polaznici Centra izvrsnosti za Hrvatski jezik Varaždinske županije svake godine odlaze na terensku nastavu u Zagreb. Ove su godine posjetili Novu TV i Hrvatski školski muzej.

bdr
bdr

Nova TV prva je hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom koncesijom, koja je s emitiranjem počela 2000. godine. Učenici su najprije upoznali Redakciju informativnog programa koju čini više od 50 novinara, reportera, urednika i voditelja, kao i dopisništva u Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Dubrovniku i Zadru.

 

Dnevnik Nove TV središnja je informativna emisija Nove TV. Započela je s emitiranjem 2005. godine i najgledanija je središnja informativna emisija u Hrvatskoj. Najveća gledanost od 2010. godine rezultat je analitičnosti i objektivnosti novinara te emitiranja vjerodostojnog i pravovremenog sadržaja o svim ključnim događajima i ljudima iz Hrvatske i svijeta.

studio1_s

Inovacije i novi tehnološki izumi glavni su aduti novog TV studija, koji u 2015. godini postaje najveći studio u Hrvatskoj. Jedno od brojnih tehnoloških iznenađenja prezentirano je upravo na desetu godišnjicu najgledanijeg Dnevnika u Hrvatskoj. Radi se o sustavu koji omogućuje stvaranje i manipuliranje 3D grafikama u pravom prostoru, pa se tako u news setu dodaju 3D grafike koje se gledateljima pokazuju kao da su u stvarnom prostoru. TV studio čine vrhunske HD kamere, rasvjeta koja je posebno dizajnirana i napravljena za potrebe novog studija te voditeljski stol modeliran u 3D obliku.

Učenici su zatim razgledali prostore za montažu i šminku te studio u kojem se snima jedan od najdugovječnijih formata Nove TV, emisija IN magazin, koja se emitira od početka 2009. godine. Producentica emisije je Ivana Mandić, a zamjenica producentice Ana, upoznala je učenike s opsegom, dinamičnošću i zanimljivošću svoga posla.

DSC05116_s

Cihovci su zatim posjetili Hrvatski školski muzej, koji je 1901. godine osnovao Antun Cuvaj.

DSC05122_s

Smješten je u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma i jedini je muzej u Hrvatskoj specijaliziran za područje školstva gdje se prikuplja, proučava i izlaže građa iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskog školstva i pedagogije. Stalni postav čini oko 1000 eksponata, a izložbena cjelina Pariška soba nagrađena je 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu. Pedagoška knjižnica broji više od 30000 stručnih knjiga i rariteta (najstarija je knjiga iz 16. stoljeća). Povremeno se organiziraju tematske, prigodne i kulturno-povijesne izložbe te predavanja, promocije, stručni skupovi i edukativne radionice/igraonice. U muzeju postoje zbirke učila, nastavnih pomagala i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova, udžbenika i priručnika, školskih propisa, arhivska zbirka, zbirka fotografija te dokumentacija o školstvu.

Na kraju su učenici sudjelovali u dramatiziranoj radionici Pišemo krasopisom, vezanoj uz obuku početnoga čitanja i pisanja – danas u okviru predmeta Hrvatski jezik. Naime, u 19. stoljeću jedan od nastavnih predmeta niže pučke škole bio je i krasopis. Osim što je imao osnovnu zadaću podučiti učenike različitim vrstama pisama (uspravnom, kružnom i kosom), trebao je razvijati osjećaj za lijepo, poticati na urednost, mirnoću, strpljivost, čistoću i red.

DSC05130_s

Krasopis je bio i svojevrsna priprema učenika za kasnije zahtjevnije zadatke i druge predmete kroz koje su se provlačili elementi krasopisa (ručni rad, risanje, geometrija, stručni predmeti i dr.).

DSC05132_s

U ovoj radionici cihovci su usvajali osnove krasopisa te radili na pripremljenom nastavnom listiću pod budnim okom “stroge” učiteljice iz 19. stoljeća.

DSC05137_s

Učenici su pisali perom i tintom uz obavezno odijevanje prigodne školske odjeće iz vremena nekadašnje pučke škole. Učili su pravilno sjediti, pravilno držati pero te odlike lijepoga vladanja.

DSC05139_s

Za sve neposlušne spremna je bila tzv. magareća klupa i neizostavna šiba.

Učenike su na terenskoj nastavi pratile njihove profesorice iz Centra izvrsnosti za Hrvatski jezik: Nataša Sedlar, Sunčica Križan-Kadi, Ivana Canjuga i Sanja Biškup.

Učenici i voditeljice zahvaljuju Varaždinskoj županiji na potpori.

Sanja Biškup, prof.

Posjet novinara Roberta Peharde Centru izvrsnosti za hrvatski jezik

“Zanimljivo i poučno u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik”

Posjet novinara Roberta Peharde učenicama u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik

cih_peharda-01s U subotu 27.1.2018. u Centru izvrsnosti za hrvatski jezik ponovo je bilo zanimljivo i poučno. Novinar Regionalnog tjednika Robert Peharda došao je s učenicama podijeliti svoja iskustva u novinarskom poslu.

Prvi dio nastave sastojao se od uvoda u samu temu novinarstva i novinarskog stila gdje su profesorica Ivana Canjuga i Peharda objasnili sve novinske vrste i obilježja novinarskog stila. cih_peharda-02sPolaznice su tako saznale koja su temeljna novinarska pitanja, što je reportaža, vijest, blog, kolumna i još mnogo toga vezano uz popularni stil.

Nakon toga polaznice Centra i same su se okušale u pisanju vijesti i proširene vijesti. Uslijedilo je i pisanje intervjua gdje su učenice prvo pripremile temu i pitanja za sam intervju te tada i intervjuirale jedna drugu. Poslije stanke nastavilo se s radom i to s primjerima s terena.

cih_peharda-03sNovinar Peharda podijelio je vlastita iskustva koja je doživio u svom dugogodišnjem radu, a u kojima je bilo i mnoštvo smiješnih, ali i tragičnih situacija. Bilo je raznih pitanja, a najviše ih je zanimalo može li se upoznati mnogo ljudi i putuje li se često, a na što je Peharda potvrdno odgovorio. Mnogo se naučilo, a neke su učenice izrazile i želju za bavljenjem novinarstvom u budućnosti.
Ivana Canjuga, prof.

Jednaki, a različiti

„Bogatstvo života čine različitosti“

U Centrcih_11_11_du izvrsnosti za hrvatski jezik u subotu, dana 11.11.2017. održan je naizgled običan nastavni sat u području književnosti i medijske kulture gdje su mentorice Sanja Biškup i Ivana Canjuga pozvale goste predavače koji su učenike upoznali s temom autizma.

cih_11_11_eKako je tema s kojom se učenici i mentorice bave ove godine „Jednaki, a različiti“, uvod je bio roman J. Lestera „U tišini“ u kojem se pomno obrađuje tema života obitelji u kojoj je autistični dječak od 10 godina. cih_11_11_bUčenici su čitali ulomke iz romana i rješavali listiće vezane uz sam roman, a što je bilo uvod u predavanja gostiju predavača o istoj temi. Jedan od gostiju, Zlatko Bukvić, defektolog i rehabilitator u Centru za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ govorio je o autizmu s gledišta stručnjaka u tom području gdje su učenici mnogo mogli saznati o samom poremećaju i ranoj intervenciji te radu s autističnom djecom.cih_11_11_c Druga gošća bila je Marijana Gerić, majka autistične djevojčice Ivone, koja je djeci na vlastitom primjeru pokazala kako se Ivona i njena obitelj nose s problemima koje nosi poremećaj iz autističnog spektra, no i koliko je lijepa različitost i koliko je djevojka Ivona predivno i iskreno biće koje može ljude iz svoje okoline mnogo naučiti. Nakon predavanja, učenici su mogli postavljati pitanja, a vrijeme koje je bilo na raspolaganju nije bilo dovoljno za sve što ih je zanimalo. Mentorice će nastaviti dalje u zanimljivom i kreativnom tonu teme jednakosti i različitosti.

Ivana Canjuga, prof.

U društvu knjiga i književnika

Posjet Gradskoj knjižnici i čitaonici  „Metel  Ožegović“  Varaždin

U društvu knjiga i književnika

Obilježavajući Mjesec hrvatske knjige, polaznici Centra izvrsnosti za hrvatski jezik posjetili su Gradsku knjižnicu i čitaonicu „Metel Ožegović“ Varaždin.  cih_4_11_knjiznica_1U funkcionalno uređenim prostorima na četiri lokacije, ukupne površine 1.530 m2, smješteno je oko 280.000 jedinica knjižnične građe na različitim medijima. Varaždinska Gradska knjižnica i čitaonica (koja od 1990. godine nosi ime Metela Ožegovića) svoj je profesionalni razvoj započela 1947. godine izgrađujući fond na objedinjenim zbirkama triju narodnih knjižnica i čitaonica – prve hrvatske „ilirske“ čitaonice (1838.), Knjižnice R.K.U.D. „Sloboda“ (1905.) i Gradske pučke knjižnice (1919.). Prvu čitaonicu utemeljio je barun Metel Ožegović, donator i  veliki pristaša ilirizma.
Učenici su najprije posjetili Odjel za odrasle, namijenjen učenicima srednjih škola, studentima i svim odraslim osobama. U tom središnjem odjelu Gradske knjižnice nalazi se najveći dio fonda organiziran u desetak zbirki. U ulaznom dijelu je čitaonica dnevnog i tjednog tiska u kojoj su i najnoviji brojevi različitih časopisa. Uz posudbeni odjel je i studijska čitaonica s bogatom referentnom zbirkom te spremišta na tri nivoa. Pojedine zbirke smještene su u radnim prostorijama djelatnika – odjelima za nabavu i obradu građe, tajništvu, u kojem je i Županijska matična služba, te u ravnateljevom uredu. Od 1980. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici pohranjena je cjelokupna ostavština pjesnika Gustava Krkleca, u kojoj se čuva 6.110 knjiga i časopisa, rukopisi, pisma književnika, fotografije, osobni dokumenti, radni stol i pokloni. Sačuvana su brojna pisma književnika, a naročito su zanimljiva pisma A. B. Šimića i Tina Ujevića. Pjesnici Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović redovito su se dopisivali s Gustavom Krklecom, o čemu svjedoče pisma, razglednice i prijateljske posvete  pjesama, koje su ubrzo postale antologijske vrijednosti. U raritetima zbirke je i dopisnica oblikovana u ateljeu Pabla Picassa s potpisima književnika Ernesta Hemingwaya, Johna Dos Passosa i Ludwiga Renna, odaslana iz Madrida 1. svibnja 1937. godine. U Knjižnici se čuva i Zbirka zavičajnog pjesnika Zvonka Milkovića te  glazbenog pedagoga Marijana Zubera. cih_4_11_knjiznica_2 Učenici su zatim posjetili i razgledali Odjel za djecu, koji je od svog osnutka 1958. godine, smješten u prostoru vile Bedeković. Namijenjen je djeci osnovnoškolskog uzrasta, ali i djeci predškolske dobi te bebama za koje se organiziraju igraonice dva puta tjedno. Odabrani fond knjižnične građe na različitim medijima primjeren je najmlađim korisnicima, ali i njihovim roditeljima. U Odjelu za djecu tijekom cijele godine odvijaju se različiti edukativni, kreativni i zabavni programi – izložbe, radionice, kvizovi, susreti itd. Zbirka dijafilmova se zbog svoje neaktualnosti prestala koristiti, a po svojoj atraktivnosti  zamijenila ju je zbirka CD romova i DVD-a. Za njezino korištenje naročito se zanimaju djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta kojima je namijenjena i manja zbirka AV građe te zbirka igračaka i društvenih igara. Učenici su razgledali i zavidnu zbirku stripova te Zaštićenu zbirku, dio nekadašnjeg posudbenog fonda objavljenog do 1945. godine. U nju je uvršten po jedan primjerak knjige svakog sačuvanog izdanja bez obzira na jezik i pismo (latinica, ćirilica, gotica).
Bogatstvo fonda, informatizirano poslovanje, mrežna dostupnost, raznoliki kulturološki i edukativni programi namijenjeni su korisnicima svih uzrasta kojih ima više od 10.000, a pristup je omogućen i slabije pokretnim osobama.
Piše: Sanja Biškup, prof.

Cihovci na zadatku

Nakon svečanog otvorenja rada Centara izvrsnosti te upoznavanja s polaznicima, prvih dogovora i zanimljivih igara subota 28. listopada za polaznike Centra izvrsnosti za hrvatski jezik – cihovce osnovnoškolce – bila je u punom smislu radna.

cih_4_11_jezik_3 cih_4_11_jezik_2Dok su jezičari šetali pravopisnim i slovničkim ulicama dragog nam materinskog jezika, članovi čitateljskog kluba i medijske skupine družili su se s knjigama.
Nataša Sedlar, prof.

Terenska nastava polaznika CIH-a

CIHovci  posjetili Kuću Šenoa i Knjižnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Zagreb, 8. ožujka 2017.

Svake godine polaznici CIH-a svoje susrete i rad u Centru okrune terenskom nastavom. Tako su unatrag pet godina imali priliku upoznati djelovanje i prostore Instituta za jezik i jezikoslovlje, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatske radiotelevizije, Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Krležina Gvozda i Hrvatskoga čitateljskog društva. Ove su godine šezdesetak učenika i suvoditeljice Sanja Biškup, Ivana Canjuga, Nataša Sedlar, Sunčica Križan-Kadi te Zdenka Šopar posjetili novotvorenu memorijalnu Kuću Šenoa u Mallinovoj ulici te izložbu Tragovima Fausta Vrančića postavljenu povodom 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića (1551.–1617.), hrvatskoga izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa u Knjižnici HAZU-a.

IMG_8054_s

Kuća Šenoa obiteljska je kuća  četiri generacije Šenoa – tijekom 182 godina života u Zagrebu. U dva školska sata polaznici su imali priliku pogledati Šenoine fotografije i pisma, osobne predmete, rukopise djela te osvježiti znanje o detaljima života hrvatskoga autora koji je po mnogočemu zadužio hrvatsku književnost i kulturu.

Edukativno-interaktivna izložba o Faustu Vrančiću opravdala je očekivanja Cihovaca, a imali su i mogućnost prelistati djelo Machinae novae i peterojezični Vrančićev Dictionarium u digitalnom obliku.

Posjet Zagrebu završen je razgledavanjem Bašćanske ploče u predvorju Akademije te se Centar izvrsnosti iz hrvatskoga jezika zahvaljuje Varaždinskoj županiji na ostvarivanju terenske nastave.

Čitateljska odiseja učenika Varaždinske županije

ČITAJUĆI PUTUJEM – PUTUJUĆI ČITAM

– o čitateljskom klubu Centra izvrsnosti Varaždinske županije

Subotnje rano jutro. Učenici iz različitih mjesta Varaždinske županije putuju u Varaždin da bi u 8:30 sati krenuli na nezaboravna i neponovljiva čitateljska putovanja. U četverosatnom druženju čitaju tekstove s motivima putovanja (stvarni i izmišljeni svjetovi, bliže i dalje susjedstvo, oko svijeta, putovanje kroz vrijeme ili u samoga sebe), putopisne reportaže, putničke dnevnike, turističke vodiče…

Čitateljska odiseja okuplja 27 učenika, njihovi su vodiči profesorice Sanja Biškup i Zdenka Šopar, a svi se zajedno otpravljaju na put da bi promicali i afirmirali čitanje, razvijali kulturu dijaloga i kritičkoga mišljenja te, kao i na kraju svakoga putovanja, promijenili neka svoja mišljenja i stavove o svijetu. Glavna je aktivnost čitanje iz užitka, a zatim iskazivanje osobnoga doživljaja teksta, ohrabrivanje u različitim doživljajima, vizualizacija prostora te povezivanje ideja u tekstu s vlastitim iskustvom. Tek u drugom dijelu susreta učenici promišljaju o tekstovima suradničkim radom na zabavnim i nezahtjevnim zadatcima kojima ih vježbamo primjenu različitih čitateljskih strategija te razvijamo čitateljske vještine. Često čitateljsko putovanje začinimo kratkom televizijskom reportažom ili dokumentarnim filmom.

Tekstovi koje smo čitali:

  • Kristina Gavran: Čaj  i  Najljepša kuća u kraju (iz zbirke Kiša u Indiji, sunce u Berlinu)
  • Davor Rostuhar: Na kiši – Grčka i Dobrodošli u Siriju (Samo nek’ se kreće)
  • Aleksandar Genis: Dolce vita – Italija i  Euroazijatstvo – Turska (Ruski hljepčići druga kulinarska putovanja)
  • Hrvoje Šalković: Velika bijela psina – Antarktika (Nulti meridijan)
  • Sanja Lovrenčić: Užitak koji osjeća vozač kada netko trči
  • Julijana Matanović: Rođena na Božić i Buđenje (Božićna potraga)
  • Cornelia Funke: Srce od tinte (roman)
  • Jasna Horvat : Peking (Antiatlas)
  • Dinko Telećan Peking (Azijska suita)

U vedrom i pozitivnom ozračju učenici otkrivaju svoja očekivanja na pojedinu temu, stvaraju  asocijativne grozdove, uspoređuju ono što su znali otprije o temi s onim što znaju nakon čitanja određenoga teksta, uočavaju sličnosti i razlike između svojega i drugih svjetova, opredjeljuju se za različite teze i raspravljaju, postavljaju pitanja na koja nisu dobli odgovor u tekstu, predviđaju tijek putovanja ili događaja…

zanimljivost

Povezivanje priče i stvarnosti

Čitajući priču Čaj Kristine Gavran, u kojoj engleski bračni par na poseban način ispunjava emocionalnu prazninu nastalu zbog kćerina putovanja svijetom, učenici promišljaju o sindromu praznoga gnijezda i uspoređuju sa svojim obiteljskim situacijama u kojima su se već braća ili sestre odvojila i otišla na studij u drugi grad. Potaknuti pak pričom Najljepša kuća u kraju razmišljaju o najčešćim razlozima migracije Hrvata te raspravljaju o temi Otići ili ostati.

Poigravanje naslovima

Iščitavajući motive u priči Rođena na Božić Julijane Matanović učenici odabiru moguće naslove za priču – Kalendar osobne biografije, Poziv mijenja život, Neugodno preklapanje datuma te objašnjavaju svoj odabir naslova, a promišljaju i o cijeni slobode i ljudskim pravima.

Kad lik postane stvaran

Roman koji su učenici ocijenili čistom peticom (Srce od tinte) govori o drukčijem putovanju – književni likovi zažive u našem svijetu, a neki sretni ili nesretni ljudi završe u fiktivnome. Potaknuti autoričinom idejom učenici su oživjeli i k sebi prizvali plejadu književnih likova od Harry Pottera, Scherlocka Holmesa, Kaspijana sve do Stribora, Bilba Bagginsa i Belle Swan.
Kako roman otvara široko polje značenja učenici su književne ideje povezali sa svojim iskustvom te glasno razmišljali o traženju mjesta pod suncem, o svijetloj i tamnoj strani svijeta, obiteljskim odnosima, izdaji i vjernosti, snazi pisane riječi…

Dijalog s tekstom

Vrlo često učenici tijekom čitanja koriste sličice pomoću kojih komuniciraju s tekstom. Evo nekoliko primjera sličica koje slobodno lijepe u različitim dijelovima teksta.

 

ne_razumijemNe razumijem, zbunjuje me…

promijenio_bih  Promijenio/la bih…

najslicniji1Ovaj lik mi je najsličniji.

predvidam Predviđam…

Dan hrvatskih knjižnica, 11.studenoga 2015.

1111-najcitatelji-1 (1) 1111-najcitatelji-4 (1) 1111-najcitatelji-5 1111-najcitatelji-6

Knjiga nije hrana, ali je poslastica (Tin Ujević)

 

Varaždinska županija nagradila je prigodom Dana hrvatskih knjižnica najčitatelje školskih knjižnica osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije. U sklopu svečanoga programa  u Skupštinskoj dvorani Županijske palače varaždinski župan Predrag Štromar, zamjenik župana Alen Kišić i pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek uručili su prigodne knjige osnovnoškolcima i srednjoškolcima. Posebnom nagradom, monografijom Let iznad vremena nagrađeni su najnajčitatelji. U kategoriji srednjoškolaca to je učenica Aleksandra Saša Božović koja je prošle školske godine pročitala 128 knjiga; u kategoriji učenika od 5. do 8. razreda nagrađena je Tihana Belčić koja je pročitala 135 knjiga, a u kategoriji učenika od 1. do 4. razreda to je učenica Nela Plantak koja je pročitala 64 knjige.

Gradske knjižnice također su nagradile svoje najčitatelje. Gradska knjižnica Ivanec nagradila je svojega najmlađeg čitača Patrika Gotala, koji ima samo četiri godine. Gradska  knjižnica Metel Ožegović iz Varaždina nagradila je studenticu Andreu Sokač koja je pročitala 118 knjiga. Gradska knjižnica Lepoglava nagradila je Tomislava Cara, a Gradska knjižnica Mladen Kerstner  iz Ludbrega svojega najčitača Ivana Zadravca. Jedna je od najčitateljica i devedesetogodišnja Dora Maltar koju je nagradila Gradska knjižnica Novi Marof.

Program obilježavanja Dana knjižnica osmislili su i proveli Varaždinska županija i Centar izvrsnosti za hrvatski jezik, a posebno su ga obogatile svojim nastupom učenice Glazbene škole i polaznici CIH-a.

Programom su nas vodile Lana Par i Lara Oreški.

(Tekst CIH, fotografije Mario Klapša, Varaždinska županija)

CIHovci osnovnoškolci u Varaždinskim vijestima

 

Polaznici Centra izvrsnosti iz hrvatskoga jezika u Varaždinskim vijestima

Budući mladi novinari na terenu 

Novinarski je posao zanimljiv, zahtjevan i ponekad stresan, izjavio je učenicima Centra izvrsnosti za književnost i medije, glavni urednik Varaždinskih vijesti Ivica Kruhoberec. Posao je to koji zahtijeva dobru kondiciju i zdravlje.

U posjetu redakciji Varaždinskih vijesti (subota 28. veljače 2015.) polaznici Centra imali su prilike iz prve ruke saznati koliko već izlaze najčitanije lokalne novine, kakva je koncepcija lista, način pripreme tjednoga izdanja – od podjele novinarskih zadataka, odlazaka na teren do teksta, uređivanja, lekture i grafičke pripreme.

Velika je odgovornost novinara jer krajnji cilj nije objavljivanje zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.

U razgovoru s glavnim urednikom Ivicom Kruhobercom, zamjenicom glavnog urednika Amalijom Šašek te direktorom popularnog „Varaždinca“ Mirkom Juričem, učenici su saznali i kako se postaje novinar, što je medijska sloboda, senzacija i sezona kiselih krastavaca.

Novinarka Amalija Šašek  predstavila je digitalno izdanje Varaždinskih vijesti te važnost objavljivanja aktualnih informacija, a grafički urednik Ranko Bel učenike je upoznao s grafičkim uređivanjem lista.

Najstresniji je dan u redakciji  ponedjeljak kada list mora do dvanaest sati biti spreman za tiskanje jer čitatelji već u utorak nestrpljivo očekuju novi broj novina koji ih opširno informira o događajima iz cijele Varaždinske županije.

Filip Šopar, 7. r. (VI. OŠ Varaždin)

DSC05782 DSC05786 DSC05780 (1)